U životu smo svakodnevno izloženi kako ugodnim tako i neugodnim iskustvima.

Iako je i jedno i drugo sastavni dio života, često mislimo i očekujemo da bismo se cijelo vrijeme trebali osjećati dobro i da bi nam se stalno trebale događati samo lijepe i ugodne stvari.

Ljutimo se kada nam se događaju neke neželjene situacije i pitamo se zašto stalno iskaču neki problemi koje moramo rješavati i požari koje moramo gasiti.

Stalno čekamo da nešto prođe pa da onda imamo malo mira i uživanja.

Ne moramo se cijelo vrijeme osjećati ugodno

Ako mislimo da bismo se stalno trebali osjećati ugodno i da bi nam se trebale događati samo lijepe stvari, malo je reći da smo si dali nemoguću misiju.

Dok god ne prihvatimo da su i neugodna iskustva i loši osjećaji sastavni dio života, život će nam priređivati veći broj neugodnih iskustava nego što je to možda potrebno.

Jer sve što nam se događa ima neku svoju svrhu i razlog. Život nas pokušava nečemu naučiti.

U svakom iskustvu krije se neka vrijedna lekcija, neka duboka mudrost koja nam fali i koja našim prolaskom kroz određeno iskustvo želi biti integrirana u našu svijest.

Život je pun dualnosti i kontrasta. Podešen je tako da ponekad moramo iskusiti jednu krajnost da bi spoznali što je druga krajnost.

Bez mraka ne bismo znali što je svjetlo. Bez hladnog ne bismo znali što je toplo. Bez straha ne bismo znali što je sigurnost. Bez usamljenosti ne bismo znali što je pripadnost. Bez ograničenosti ne bismo znali što je sloboda.

Kada bismo se ovoga mogli sjetiti u trenutku kada prolazimo kroz neko teško razdoblje, brže bismo prošli kroz to razdoblje. Ne bi nas zaobišla bol, no bolje bismo se nosili s njom.

Fokus na dobro i željeno

Većina ljudi ne percipira događanja i okolnosti svog života na ovaj način nego uglavnom budu u potpunosti konzumirani teškim iskustvom kroz koje prolaze.

Postanu preokupirani i fokusirani isključivo na loše iskustvo koje im se događa.

Zauzeti su borbom protiv onoga što ne žele i što im se ne sviđa.

Takvo mentalno i emocionalno stanje potpuno je drugačije od onoga kada smo fokusirani na ono što želimo i što nam se sviđa.

U tom slučaju sva loša iskustva samo su prolazne stanice na putu do boljih iskustava i onoga što želimo, čemu težimo i što nam se sviđa.

Pokušajmo si ovo predočiti kroz jedan slikoviti primjer autorice Teal Swan.

Primjer sjevera i juga

Zamislimo dvije točke od kojih se jedna nalazi na jugu, a druga na sjeveru.

Recimo da jug predstavlja ono što nam se ne sviđa, a sjever ono što nam se sviđa.

Ako znamo gdje je jug, onda lako možemo odrediti gdje je sjever. A ako možemo odrediti gdje je sjever, onda možemo i krenuti prema tom sjeveru.

Dakle, ako znamo odrediti što nam se ne sviđa (jug), onda možemo lako odrediti što je to što nam se sviđa (sjever). A ako možemo odrediti što je to što nam se sviđa, onda možemo i krenuti prema tome.

Umjesto da detektiramo što je naš sjever i jednostavno krenemo prema tom našem sjeveru, što mi ljudi radimo?

  1. Neki ljudi provode svoje vrijeme na jugu i ljute se što je jug takav. Aktivni su u kukanju i u žaljenju samih sebe.
  2. Nekim ljudima prolaze godine na jugu, no ne kukaju i ne žale se nego se jednostavno nadaju da će se jug nekim čudom jednog dana pretvoriti u sjever.
  3. Nekim ljudima se toliko ne sviđa biti na jugu pa stalno pokušavaju izbjeći jug. A ako izbjegavamo jug, to ne znači nužno da smo se uputili prema sjeveru - možemo ići na istok ili zapad, a nijedno od toga nije u smjeru sjevera.

U sva tri slučaju vidljivo je da nedostaje fokus na sjever i da kronično nedostaje bilo kakvih aktivnosti u vidu kretanja prema sjeveru. Strahujemo od krivih odluka (a krive odluke zapravo ne postoje) i iscrpljujemo se neodlučnošću. No važno je donositi odluke unatoč strahu koji osjećamo i djelovati u skladu s njima.

U suštini – ljudi ponekad cijele svoje živote provedu ljuteći se na jug, boreći se s jugom ili izbjegavajući jug.

I ne padne im na pamet da prebace svoj fokus na sjever i da se korak po korak, dan po dan, svladavajući izazov po izazov kreću prema svom sjeveru.

Drugim riječima - ljudi ponekad provedu cijele svoje živote ljuteći se što im se događaju stvari koje im se ne sviđaju, bore se s time ili to pokušavaju izbjeći.

I ne padne im na pamet da prebace fokus s onoga što im se ne sviđa na ono što im se sviđa i da se korak po korak, dan po dan, svladavajući izazov po izazov kreću prema onome što žele i što im se sviđa.

Jug je sastavni dio života, a o nama ovisi hoće li jug biti naše finalno odredište ili samo prolazna stanica.

Dopustite da vaše znanje o jugu definira i kristalizira što je vaš sjever.

A zatim krenite donositi odluke i poduzimati aktivnosti pomoću kojih se, tempom koji vama odgovara, krećete u smjeru svog sjevera!

Chillout Garden tu je da vam pomogne na putu do vašeg sjevera! Pridružite nam se na programima kundalini joge i naučite kako jasnije definirati i odvažnije slijediti svoje istinske želje!

Your Chillout Garden d.o.o.
Jarnovićeva ulica 17H, Zagreb, Hrvatska
OIB: 61245499895
MBS: 081435826
Upisano u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu
Temeljni kapital 20.000 kn uplaćen u cijelosti
Član uprave: Marko Svetličić
IBAN: HR7423600001102992440 otvoren u Zagrebačkoj banci d.d.
Kontakt: 098/171-2428
E mail: ivana@chillout.garden
Opći uvjeti poslovanjaPolitika privatnosti